Danas je Pavlin Kloštar, iako jedno od mnogoljudnijih mjesta u općini Kapela, jedno od manje važnih naselja u Hrvatskoj i Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Mjesto je, napokon, asvaltirano, uvedena je telefonska mreža, ali ne i vodovodna i kanalizacijska, a nema ni plina. Bilo je inicijative od strane općinskih vlasti da se poradi na ovom pitanju, ali seljani nisu bili zainteresirani, prvenstveno zbog financijskih mogućnosti, odnosno nemogućnosti.
  U mjestu nema vjerskih, kulturnih, trgovačkih ni ugostiteljskih objekata. Nema nikakve industrije ili obrta.
Kuće su razmještene u tri zaselka, od kojih su najveće Prevale koje se nalaze na susjednom brijegu.
  Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i to gotovo isključivo proizvodnjom kravljeg mlijeka, uz par ljudi koji se bave i voćarstvom - uzgojem višnje. Jedan manji broj stanovnika je zaposlen i radi - uglavnom u Bjelovaru.
  Jedino mjesto okupljanja ljudi i zajedničkih aktivnosti je sakupljalište mlijeka i povremeno seoski dom, u kojemu su nekada održavane seoske zabave, igrao se stolni tenis, šah i druge društvene igre. Sada dom uglavnom zjapi prazan, kao i nogometno igralište, a ne tako davno su malo lošiji igrači morali čekati red da bi mogli sudjelovati u igri.
  Danas se zbog manjeg broja mladeži i djece ne čuje graja sa tih mjesta, a ne okupljaju se ni stariji, jer su se povukli u vlastite domove i zabavljaju se uglavnom televizijom i u novije vrijeme internetom.
  Očito je i osipanje broja stanovnika i propadanje seoskih kuća i imanja, što zbog normalnog životno ciklusa, odnosno umiranja, ali i zbog preseljenja u druga i prosperitenija mjesta.
  Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pavlin Kloštru je živjelo 189 stanovnika, a 2001. godine 169. Rađanje većeg broja djece, u zadnjih nekoliko godina, i doseljavanje novih porodica, kao i opće poboljšavanje uvjeta života na selu ipak budi nadu za opstanak ovog sela i možda njegov napredak.
  Nedostatak razvoja i prometna iziliranost ima i svojih prednosti, a to se naročito očituje u gotovo netaknutoj i nezagađenoj prirodi, slabom prometu i relativnoj tišini i miru koji okružuje ovo mjesto.

  Šteta je da se ne radi više na razvoju ovog mjesta i spriječavanju njegovog propadanja, jer naselje Streza, kako se je Pavlin Kloštar prije zvao i pavlinski samostan s crkvom "Svih Svetih" je bilo jedno od najstarijih i povjesno najvažnijih naselja ovog kraja u srednjem vijeku.
  Neki planovi postoje i nešto se, ipak, radi. Počela su arheološka istraživanja na temeljima samostana i od 2006. provode se svake godine kad to vremenske prilike dozvoljavaju, uz financijsku potporu Ministarstva kulture.
  Nažalost, zbog vrlo malo sačuvanih ostataka i nedostatka novca i imfrastrukture, ne može se očekivati neka kulturolška, turistička ili materijalna korist za selo i općinu, ali već sama spoznaja da se nešto događa budi nadu.